5 osnovnih koraka u evoluciji brucoša
Kada upišeš željeni fakultet, postaješ brucoš, student prve godine, koji još nije položio nijedan ispit. Dobiješ određenu samostalnost, možda se preseliš u drugi grad, upoznaš nove prijatelje, profesore i nove predmete. Na tom putovanju, događa se evolucija brucoša u „Homo sapiens studens“, (lat. studens, genitiv studentis: koji se trudi; koji uči), nadam se bez pojave „velikih masovnih izumiranja“. To može biti jako uzbudljivo razdoblje, a može izazvati i različite manje ugodne emocije, kao što su tjeskoba, uplašenost, nervoza, usamljenost, tuga i slično.
Prvi korak u novoj slobodi koja nosi i nove odgovornosti jest dobra organizacija brucoša. Iako ti se možda čini da je na faksu raspored fleksibilniji od srednje škole, da imaš više vremena, trebaš uzeti u obzir da ćeš uz brojna predavanja imati i projekte, seminare i praktične vježbe koje oduzimaju puno vremena, zahtijevaju dobru komunikaciju i usklađivanje s drugim studentima. Koliko je komunikacija važna kao temelj ljudskog zajedništva i evolucijskih skokova u razvoju čovjeka pokazuju nam danas i poslodavci koji jako često traže visoko razvijene vještine komunikacije.
Kreni već od danas kao brucoš pisati svoj životopis i razvijati vještine za 21. stoljeće. Korištenje planera ili neke aplikacije za planiranje može ti pomoći da lakše organiziraš studentski život. Utvrđivanje načina na koji provodiš vrijeme, omogućuje ti bolji uvid gdje ti je potrebna promjena kako bi ostvario/la što želiš.
Vježba br.1 : Time managment
Uzmite tablicu dana i sati u tjednu, te ju ispunite sa svojim obavezama i planovima. Zatim odaberite četiri bojice i osjenčajte različitim bojama sljedeća područja:
- Vrijeme posvećeno spavanju, higijeni i jelu
- Vrijeme posvećeno fakultetu, učenju, transportu i ostalim obavezama
- Vrijeme posvećeno zabavi, hobijima i sebi
- Vrijeme doživljeno i procijenjeno kao „gubljenje vremena“
Prilikom bojanja uzmi u obzir da neke aktivnosti mogu istovremeno biti u dvije kategorije. Npr. ako provedeš tri sata na Instagramu, možeš sat vremena staviti u kategoriju zabave/odmora, a druga dva sata označiti kao „gubljenje vremena“ jer si za to vrijeme zapravo trebao/la učiti. Sve što označiš kao gubljenje vremena možeš nazvati „kradljivcima vremena“ (ono vrijeme kada se ne baviš nekom smislenom ili neophodnom aktivnošću ili onime što voliš i u čemu uživaš). Ponekad kradljivaca vremena nismo ni svjesni dok ne napravimo ovakvu analizu vremena, a važno ih je prepoznati jer mogu biti prava zamka za neracionalno trošenje vremena. Izvor: Vježba preuzeta iz brošure Sveučilišnog Savjetovališnog Centra „Kako se (bolje) organizirati?“
Drugi korak je određivanje prioriteta i održavanje ravnoteže u akademskom i privatnom životu brucoša. Nije lak zadatak kada znamo da i naši prijatelji, članovi obitelji i partneri zahtijevaju pažnju i emocionalnu podršku, a vremena je sve manje. Uz to možda imaš i financijske brige, teškog cimera kojem moraš postaviti granice, umara te uspoređivanje ili veza na daljinu. Ako u bilo kojem trenutku osjetiš da ti treba pomoć, zapamti da nisi sam/a, obrati se studentskim udrugama, sekcijama ili savjetovalištima koji ti mogu pomoći u procesu održavanja akademskih, poslovnih i osobnih zahtjeva života.
Vježba br.2 : Prioriteti
Popiši sve zadatke koje trebaš napraviti na listu. Zatim kraj svakog upišite slovo „A“, „B“ ili „C“ ili označite bojom kao semafor.
- „A“ zadaci su najvažniji zadaci koji trebaju biti izvršeni u kratkom vremenskom roku (danas ili sutra)
- „B“ zadaci su srednje važnosti. Dijelovi zadatka trebaju biti izvršeni u kraćem vremenskom razdoblju, no za druge dijelove imamo više vremena.
- „C“ zadaci su od najmanje važnosti. Mogu biti vrlo zanimljivi ili laki za izvršiti, ali zapravo nam nisu toliko važni.
Sve zadatke označene slovom „A“ trebamo izvršiti prije ijednog zadatka označenog slovom „B“. Koristi ovu tehniku svakoga dana. Stekni naviku odvajanja kratkog vremena za reviziju, što trebaš učiniti i pažljivo odlučiti kojim redoslijedom trebaš izvršavati zadatke. Redovnim uvježbavanjem ove tehnike, s vremenom ćeš prvo izvršavati najvažnije zadatatke. Posebno kao brucoš, ne zaboravi planirati vrijeme za spavanje, zdravu prehranu, tjelovježbu, vrijeme za hobi ili druženje i aktivnosti kojima podižeš kvalitetu života i smanjuješ stres.
Treći korak se odnosi na mudro postavljanje ciljeva. Što je fakultet zahtjevniji, projekti su veći, a time je zahtjevnije i planiranje njegovog učinkovitog provođenja. Neki brucoši postaju prekritični prema sebi, što potiče osjećaje neuspjeha i pad samopouzdanja. Čuvaj se perfekcionizma i nauči kako češ segmentirati velike zadatke, raspodijeliti ih u male korake, pratiti svoj napredak i biti realan u svojim očekivanjima. Povremeno se nagradi, opusti i omogući si nešto što će ti donijeti osjećaj zadovoljstva nakon obavljenog posla. Danas je poznata i dobro razvijena tehnika za MUDRO postavljanje ciljeva. Iako se isprva MUDRO ciljevi mogu činiti prezahtjevnima, dugoročno nam olakšavaju da ostvarimo što želimo. Uvježbavanjem postajemo spretniji u takvom načinu razmišljanja i razvijamo korisnu životnu vještinu.
Vježba br. 3 : MUDRO postavljanje ciljeva
Četvrti korak je suočavanje s prokrastinacijom ili odgađanjem. Kada izbjegavamo određene (neugodne) aktivnosti ili zadatke koje trebamo izvršiti ili ih zamjenjujemo nekom ugodnijom. Vrlo često se događa kod nekih brucoša perfekcionista koji imaju nerealno visoke ciljeve ili pretjerano reagiraju na reakcije okoline, kod osoba koje imaju razvijeni strah od nepoznatog, koje ne razumiju zadatak ili im nedostaju potrebne vještine za izvođenje aktivnosti ili obveze.
Na početku se javlja osjećaj nelagode zbog neizvršene obaveze, zatim bježimo u drugu ugodniju aktivnost (npr. društvene mreže…), obaveze se nagomilavaju, raste tjeskoba, cjenkamo se sami sa sobom, dajemo si nerealna obećanja, raste frustracije i tako se vrtimo u krug. Kako izaći iz njega pogledajte u vježbi 4.
Vježba br. 4 : Dijagnostika
Tijekom dana zapiši aktivnosti ili obaveze koje odgađaš. Opiši aktivnost i postavi si pitanja: Kako se osjećam kada sam prvi put odlučio/la odgoditi obavezu? Na što sam mislio/la? Što sam sebi rekao/la da nastavim s odugovlačenjem? Kakav je bio rezultat? Kada proučiš svoje reakcije na odgađanje, moći ćeš objektivnije razmišljati, uočiti problem, što je vrlo važno za promjenu ponašanja.
Potom uvedi pravilo pet minuta: Počni raditi neku aktivnost pet minuta, nakon isteka vremena možeš odlučiti hoćeš li je produljiti za još pet minuta. Petominutni plan može se koristiti u mnogim situacijama – za učenje, rad na projektu, treniranje, ali i za odvikavanje od mobitela, pušenja i sl. Ciklus se po potrebi ponavlja.
Peti korak je zabavan i kreativan. Najvažnije obilježje suvremenog studiranja je iznimni tehnološki napredak, vrijeme je brzih i stalnih promjena i svi znamo da su brucoši i studenti izloženi sve većoj količini informacija koje su lako dostupne. Prirodno se nameće potreba za aktivnim, promišljenim i kritičkim pristupom u vrednovanju i procesuiranju tih informacija. Uvođenje noviteta ili rješavanje problema na originalan način, koji je drugačiji od ostalih daje ti veliku prednost u razvoju od brucoša prema modernom „Homo sapiens studens“. Zato obrati pažnju na:
- Stručno znanje – više informacija i znanja omogućuju više povezivanja, kombinacija i spajanja dijelova informacija
- Mašta i razmišljanje izvan okvira – divergentno razmišljanje u kojem stvari gledate iz mnogo različitih kutova umjesto samo iz jednog. Čak i naizgled nepovezane stvari mogu potaknuti nove uvide kada se promatraju kroz različite objektive.
- Unutarnja motivacija i kreativno okruženje – kreativna učinkovitost često je rezultat timskog rada i uzajamne podrške
- Znatiželja – kreativcima je najdraže pitanje „Zašto?“
Dakle, svatko od nas može postati kreativan. Sve se može naučiti, ako znaš kako učiti i nikada nije kasno. Kreativnost, inovativnost, problem-solving, emocionalna inteligencija, komunikacija, sve su to vještine koje će u budućnosti značiti konkurentsku prednost ljudi naspram umjetne inteligencije koja također prolazi kroz svoj evolucijski proces. Zapamtite da je za evoluciju bitno fizičko kretanje, porast količine informacija, savladavanje novih vještina i postupnost promjena. Ako zapnete u nekom koraku, potražite pomoć i nastavite dalje, korak po korak.
Mi smo svi dio evolucijskog procesa, a moderne teorije evolucije u biologiji ne govore više samo o prilagodbi i selekciji, već i o porastu količine genetičke informacije i vezi nasljeđa s citoplazmatskim bjelančevinama (sposobnih da prime utjecaje iz okoline). Zato obratite pažnju na okoliš u kojem se razvijate, razmišljajte pozitivno i čuvajte vaš mali ekosustav u kojem svaka jedinka, pa tako i brucoš ima svoju ulogu i svrhu.
Martina Kantolić, univ. mag. educ. biol. et chem.
„Kako se (bolje) organizirati?“. Sveučilište Savjetovališnog Centra, Rijeka