Spavanje – tajno oružje uspješnih učenika

Spavanje u vrijeme ispita –  Tajno oružje uspješnih učenika

Kako se približavaju završni ispiti i državna testiranja, mnogi učenici vjeruju da je jedini recept za uspjeh, više učenja, manje spavanja. Međutim, moderna znanost sve glasnije poručuje suprotno: san nije luksuz, niti gubitak vremena, već ključna strategija za učenje, pamćenje i psihološku stabilnost.

Učenici koji redovito žrtvuju san za još jedno poglavlje iz knjige, možda ulažu više vremena, ali njihovi rezultati često trpe. Zašto je to tako? Jer bez sna mozak ne može učiti, pamtiti ni rješavati probleme onako kako bi mogao.

Spavanje je jedna od osnovnih potreba i fiziološki proces neophodan za život. Osim čovjeka i sve životinje spavaju, ali im je duljina i struktura spavanja različita i ovisi o razvijenosti živčanog sustava, a neke to rade i stojećki. Prosječna osoba provede oko trećinu života spavajući. Budući da je to vremenski značajan period, očigledno je da spavanje ima važnu biološku funkciju.

Subjektivno je teško odgovoriti kakvo nam je spavanje, ali zato znanstvenici koriste metode praćenja faze sna (NREM, REM) i moždanih valova. Riječ je o mjerenju električne aktivnosti mozga, elektroencefalografiji (EEG) i drugim tehnikama ispitivanja i mjerenja. U Zagrebu postoji Zavod za poremećaje spavanja gdje se izvode specijalistički pregledi prema svjetskim standardima. Ako je potrebno, možete im se javiti i više o tome možete pročitati OVDJE.

Tijekom spavanja, istraživanja pokazuju da se u našem mozgu događaju aktivnosti koje su ključne u procesu učenja:

1. Reorganizacija memorije. Tijekom non REM sna, koji se sastoji od više faza, mozak organizira i pohranjuje informacije prikupljene tijekom dana, premješta ih iz kratkoročne memorije u dugoročnu memoriju i uklanja nepotrebne informacije, ostavljajući prostor za novo znanje. Bez dovoljno sna, informacije ostaju „nespremne za pohranu“ i lako ih zaboravljamo.
2. Jačanje sinapsi. U REM fazi sna, u kojoj sanjamo, mozak povezuje nove informacije sa starim znanjem. Jačaju neuronske veze između neurona koje su se aktivirale dok smo učili i potiče se kreativnost i sposobnost rješavanja problema. REM san je osobito važan za razumijevanje kompleksnih pojmova i zadataka.
3. Čišćenje mozga. Tijekom sna, aktivira se detoksikacija, prirodni „sustav za čišćenje“ koji uklanja toksične tvari iz mozga. Ako je ovaj proces poremećen zbog manjka spavanja, dolazi do tzv. moždane magle (eng. brain fog je izraz koji se koristi za mentalnu malaksalost, smanjenu koncentraciju, manjak fokusa i povećanu razdražljivosti). Na biologiji ste učili o glija stanicama koje su 9 puta brojnije od neurona, obnavljaju se i marljivo se brinu o njima (održavaju homeostazu, štite, hrane, uništavaju štetne sastojke i uklanjaju mrtve neurone).

U svojoj svjetski poznatoj knjizi Zašto spavamo (Why We Sleep), neuroznanstvenik Matthew Walker objašnjava:“Spavanje nakon učenja nije luksuz, nego ključni korak kako bi znanje ostalo u mozgu.” Walker upozorava da učenici koji spavaju manje od 6 sati imaju znatno lošije rezultate, čak i ako su uložili više sati učenja. Prema podatcima Zagrebačke Klinike Vrapče sve više Hrvata pati od poremećaja spavanja. Posljedica je to ponajviše izrazito stresnog načina života, a polako postaje i javnozdravstveni problem. Zato se danas intenzivno razgovara o Higijeni spavanja.

Spavanje može biti i tijekom dana. U mnogim kulturama je vrlo popularan popodnevni odmor kojeg nazivamo kratko drijemanje (20–30 minuta) usred dana koje prema mnogim neuroznanstvenicima poboljšava pažnju, memoriju i raspoloženje. U Dalmaciji je to naša „fjaka“-posebno stanje uma koje ima puno šire značenje. Dakle, dnevni odmor je idealno rješenje za učenike koji su iscrpljeni višesatnim učenjem.

Osim broja sati, bitno je pratiti i biološki ritam. Izmjena dana i noći presudno utječe na raspored budnosti i spavanja. Adolescenti prirodno imaju pomaknuti biološki sat, te su biološki spremni spavati i buditi se kasnije. Rani školski rasporedi i ispiti ne idu u korist njihovom mozgu koji je tada još uvijek „uspavan“. Zato bi bilo dobro, ako znate da vam je ispit u 8 sati ujutro, par dana prije učite i vježbate u tom terminu kako bi se tijelo priviknulo. Najbolja kvaliteta budnosti postiže se rano navečer između 19 i 21 sata.

Koje su na kraju posljedice manjka sna kod učenika tijekom ispitnih rokova? Slabija koncentracija i pamćenje, emocionalna nestabilnost (tjeskoba, frustracija), povećani rizik od pogrešaka na ispitima, niža otpornost na stres, bolesti i smanjeno samopouzdanje.

Na kraju možemo zaključiti da san nije slabost, lijenost ni odustajanje. To je najmudrija strategija za uspjeh. U sezoni ispita, kada su maturanti pod stresom, dobro naspavani maturant je uspješniji maturant! Ako želiš  saznati više o učenju istraži program  Akademije učenja u edukacijskom centru  Stimulus.