Zašto nas je strah prvih ispita u srednjoj školi?

Zašto nas je strah prvih ispita u srednjoj školi?

Prvi medeni mjesec je prošao u školi i u e-dnevniku postaje gusti raspored ispita koji može izazvati nemir i strah. Određeni stupanj straha je normalna ljudska reakcija na takvu situaciju. Štoviše, umjereni stupanj straha pomaže nam u savladavanju ispitne situacije, tako da povećava našu budnost i spremnost. No, kada strah postane prekomjeran, može smanjiti postignuće i postati problem.

U ovom blogu donosimo šest najčešćih izazova učenika pri prvom susretu s ispitima u srednjoj školi i načine kako ih prevladati.

1. Strah od nepoznatog

Prvi ispiti u srednjoj školi često djeluju kao „strašni divovi“. Učenici ne znaju što mogu očekivati ni kako će izgledati ocjenjivanje. Zato je dobro povezati se s ostalim smrtnicima iz razreda ili kod starijih generacija se detaljno raspitati  o ispitu iz određenog predmeta. Vrlo je važno fokusirati se na sam ispitni zadatak i rješavati  korak po korak. Probaj uključiti tehnike disanja za smanjivanje anksioznosti.

2. Pritisak ocjena i uspjeha

Veliki je pritisak okoline i društva u kojem se veličaju ocjena. Ocjene utječu na ukupan prosjek, preporuke i dalje obrazovanje. Djelomično je istina, ali možeš pogledati na postani student koliko ocjene donose bodova na maturi i na temelju toga procijeni. Ne zaboravi se svako malo podsjetiti da jedna ocjena ne definira tvoju vrijednost. Umjesto o ocjenama bolje je razmišljati o sadržaju koji ćeš naučiti u školi. Tu su i roditeljska očekivanja koja mogu dodatno povećati stres. Umjesto da roditelji pitaju „Koju si ocjenu dobio u ispitu?“, bolje bi bilo pitati „Što si danas novo naučio?“. Sjeti se da uspjeh rijetko dolazi iz prvog pokušaja.

• Npr. Albert Einstein nije odmah briljirao u školi, a Michael Jordan je više puta bio izbačen iz školskog tima. Njihovi neuspjesi nisu bili kraj, već početak učenja.

3. Nedostatak razvijenih strategija učenja

Mnogi učenici u osnovnoj školi „bubaju“ i to dobro prolazi jer nema previše gradiva. U srednjoj školi takva metoda više nije učinkovita. Potrebno je planirati učenje, zapisivati i razumjeti sadržaj. Ako nemaš razvijenu strategiju učenja potraži pomoć kod stručnjaka koji će ti pomoći u tehnikama učenja, razvoju motivacije i vlastitog stila učenja. Npr. edukacijski centar Stimulus ima razvijenu svoju Akademiju učenja. A, prvi korak koji svi mogu učiniti je uvođenje malih, ali stalnih navika učenja u trajanju od 20 minuta. Imat ćeš bolje rezultate na ispitu i bolju kondiciju za maratonsko učenje u gimnaziji.

4. Uspoređivanje s drugima

U razredu se pojavljuju novi vršnjaci, neki od njih možda uče brže i bolje od tebe. Uspoređivanje može stvoriti osjećaj manje vrijednosti. Umjesto da se pitaš „Zašto on zna više od mene?“, pokušaj se pitati „Što mogu naučiti od njega?“  Možeš se npr. povezati s takvim učenikom i predložiti učenje u paru ili grupi. Učenje može biti zabavnije i učinkovitije.  Netko će brže shvatiti matematiku, a netko bolje napisati sastavak. Sjeti se da nitko nije najbolji u svemu, i da svatko ima područje u kojem se može istaknuti. Svaki učenik ima svoj tempo napretka i svrhu, zato se uspoređuj samo sa sobom od jučer.

5. Perfekcionizam i strah od neuspjeha

Neki učenici žele samo petice, pa svaki „neuspjeh“ doživljavaju kao tragediju. To vodi do blokade na ispitu ili odgađanja učenja. Greške i padovi su prilika za učenje i dio su procesa rasta. Umjesto da lošiju ocjenu gledaš kao „kraj svijeta“, pokušaj ju shvatiti kao povratnu informaciju, što trebam popraviti za sljedeći put.  Vježbaj se u postavljanju ciljeva npr. „Ovaj put ću riješiti 80 % zadataka“ ili „Danas učim samo jedno poglavlje“. Znaš da perfekcionisti često gube sate na detalje. Nauči stati kada je gradivo dovoljno savladano, jer „dovoljno dobro“ je često sasvim dovoljno za uspjeh. Umjesto da misliš „Moram biti najbolji“, pokušaj si ponavljati misao „Dajem sve od sebe.“

Probaj prakticirati i redovitu fizičku aktivnost jer dokazano smanjuje stres i pomaže oslobađanju od pritiska.

6. Nedostatak rutine i samodiscipline

Srednja škola donosi znatno više predmeta, zadataka i obaveza. Bez rutine, učenici se lako preopterete i odustanu. Dobra rutina počinje snom i pravilnom prehranom. Bez toga, koncentracija i disciplina slabe. Budite realni i nemojte mijenjati sve navike odjednom, uvodite jednu po jednu naviku svaki tjedan. To može biti planiranje učenja za ispit  ili kratko ponavljanje prije spavanja svake večeri.

Kako ostati sretan unatoč…

Ispiti ne moraju biti stresna prepreka, već odskočna daska za razvoj emocionalne otpornosti, zdravih navika i bolue organizaciju života. Ako učenici nauče gledati na testove ne samo kao na ispit znanja, već kao priliku da rastu u svim dimenzijama sreće, tada ocjene prestaju biti izvor straha, a postaju prilika za napredak.

• Prema istraživanju osjećaja sreće kod 141 studenta u organizaciji Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, znanstvenici su zaključili da na opće zadovoljstvo životom utječu odnosima s prijateljima, zadovoljstvo s odnosima s obitelji, zadovoljstvo duhovnim životom, prihvaćanje od okoline, materijalno stanje i ljubavna situacija. Značajni prediktori uobičajenog raspoloženja (sreće) su zadovoljstvo odnosima s prijateljima, zadovoljstvo samim sobom, te zadovoljstvo slobodnim vremenom.

Ako želiš raditi na sebi i trebaš mentora za učenje, uvijek nam se možeš javiti!