Zašto je neuspjeh važan korak prema uspjehu? Svi imamo ciljeve. Netko želi popraviti ocjene, netko želi naučiti novu vještinu, a netko pokrenuti nešto svoje. No, čim naiđemo na prepreke, mnogi od nas pomisle da nisu dovoljno dobri i jednostavno, odustanu. U tim situacijama potrebno je zaustaviti se i postaviti pitanje: Je li ovaj neuspjeh znak da nismo sposobni ili je to naš korak prema naprijed?
Upravo to pitanje pokrenulo je mnoge poznate osobe da javno progovore i podijele svoje životno iskustvo. Uspješni sportaši u domaćem podcastu „(Ne)uspjeh prvaka“ progovorili su o neuspjehu koji za njih nije bio kraj puta, nego njegov najvažniji dio. Svi su se složili da pravi uspjeh ne dolazi onima koji nikad nisu pali, nego onima koji su se borili i naučili ustajati.
Ali, kako održati motivaciju da se dignemo nakon pada i da nas ne preuzme strah od neuspjeha? Simon Sinek, poznati autor i govornik o motivaciji i liderstvu, svjedoči u svojoj knjizi da ljudi ne gube motivaciju zato što im je teško ili ne znaju što rade, nego zato što zaborave zašto to rade. Njegova poruka je jednostavna: kada znaš svoj cilj i svoj “zašto”, tada pad ne znači kraj. Pad postaje samo još jedna prepreka koju možeš savladati. To su zapravo i osnove logoterapije, psihoterapijskog pristupa koji se fokusira na otkrivanju smisla, a utemeljio ju je austrijski psihijatar Viktor Frankl. U teškim životnim situacijama, čak i bol i patnja mogu biti podnošljivi i vrijedni.
U školskom okruženju padovi i neuspjesi su česti, ali možda ih možemo početi gledati iz drugačije perspektive i poduzeti aktivnosti koje će nas učiniti otpornijima.
1. Loša ocjena.
Možda misliš da si “loš u matematici” , da za tebe „nema nade“ ili da “nikad nećeš naučiti engleski” nakon jedne loše ocjene na testu. Ako tvoj zašto nije samo dobra ocjena nego želja da nešto stvarno razumiješ, tada loš rezultat nije kraj. Loša ocjena ne znači da nisi pametan, ona znači da još nisi savladao gradivo, da trebaš više vježbati.
2. Neuspjeh u timskom radu ili školskom projektu.
Ako si kao učenik imao ideju koja nije bila prihvaćena u grupi ili možda projekt nije ispao kako si zamišljao. Umjesto da odustaneš od svega, možeš razmisliti kako sljedeći put bolje međusobno komunicirati, drugačije predložiti ideju ili učinkovitije podijeliti zadatke.
3. Usporedba s drugima.
Učenici se često uspoređuju s najboljima u razredu i osjećaju da nikad neće “biti kao oni”. Ali svatko ima svoj ritam učenja. Neuspjeh u tom kontekstu može pomoći da shvatiš da ne moraš biti bolji od drugih, samo bolji nego što si bio jučer.
4. Strah od pogreške i neuspjeha.
Neki učenici se boje postavljati pitanja jer misle da će ispasti “glupi”. Ako im se jednom netko (loš profesor ili učenik) nasmije njihovoj pogrešci, možda se taj učenik više nikad neće javiti. Zapamti da je postavljanje pitanja znak da ti je stalo da naučiš. I ako pogriješiš ti učiš, ali ako ne pitaš, ostaješ na istom mjestu.
U našem društvu se nažalost češće komentira tuđi neuspjeh. Naglašena je ljubomora na tuđi uspjeh, ali ne i na trud koji je bio potreban da se do toga dođe. Uspješan poduzetnik Steven Bartlett definira neuspjeh kao povratnu informaciju. Kad jednom prestanemo gledati pogreške kao nešto negativno i počnemo ih doživljavati kao dio procesa, tada prestajemo bježati od njih. I upravo tada počinjemo rasti. Zato sljedeći put kad nešto ne uspiješ, nemoj reći: “Nisam uspio.” Umjesto toga reci: “Još nisam uspio, ali idem dalje.” Jako je bitno shvatiti da ključ uspjeha nije u neuspjehu, nego u kvaliteti odgovora na neuspjeh, refleksiji i akciji.
Na kraju želim naglasiti da ne moramo biti savršeni, ne moramo sve znati odmah, bilo da smo učenici ili roditelji. Naš jedini zadatak je da ne odustajemo. Upravo tu poruku Stimulus svakodnevno prenosi kroz svoje savjetodavne i edukativne programe, pomažući djeci, mladima i roditeljima da na izazove ne gledaju kao prepreke, nego kao prilike za rast.
Uspjeh nije nagrada za savršenstvo. Uspjeh je vještina ustajanja!
Stimulus te potiče na bolje