Zašto su maske, srca i odricanje važni za učenje?
Veljača je jedan od rijetkih mjeseci u kojem se u samo nekoliko tjedana susreću igra, emocije i disciplina. Djeca nose maske, razmjenjuju srca, a zatim odjednom slušaju o odricanju i promjeni navika. Iako to na prvi pogled može djelovati kao potpuni kaos, upravo se u tom “neskladu” kriju tri ključna preduvjeta uspješnog učenja.
Istraživanja pokazuju da učenici uče lošije kada se boje pogreške, brže odustaju kada nemaju osjećaj podrške i teško napreduju bez jasnih, malih ciljeva. Drugim riječima, problem često nije u sposobnostima djeteta, nego u okruženju u kojem uči i navikama koje razvija. Ove zanimljive teme nisu samo povod za razmišljanje, nego i prilika da roditeljima i učenicima ponudimo konkretnu, znanstveno utemeljenu podršku u učenju.
Maškare
Tko smo kad skinemo masku? U vrijeme maškara igramo se uloga, skrivamo iza maski i istražujemo različite identitete. Za učenike je to odlična prilika da se zapitaju koliko često i sami nose maske, bilo iz straha od pogreške, ismijavanja ili neuspjeha.
U školskom okruženju to često izgleda ovako: učenik glumi da mu je sve jasno, izbjegava postavljati pitanja, boji se pogriješiti ili se “štiti” ravnodušnošću.
Zato je bitno staviti naglasak na sigurnom okruženju u kojem je u redu pogriješiti, pitati i biti svoj. Jer pravo učenje počinje tek onda kada učenik može skinuti masku, reći ne razumijem i pritom se osjećati prihvaćeno.
Valentinovo
Valentinovo nas podsjeća da se dobre stvari grade kroz odnos. U obrazovanju to nije samo lijepa ideja. Kvalitetan odnos između učenika i mentora odražava se s višom angažiranošću, većom motivacijom i boljim ishodima učenja, što potvrđuje velik broj istraživanja.
Slično vrijedi i za osjećaj pripadanja školi, razredu ili grupi. Kada učenik osjeti da netko vjeruje u njega, motivacija i samopouzdanje rastu. Takav odnos čini temelj kvalitetnog i dugoročno održivog učenja.
Korizma
Korizma se često svodi na odricanje, no u pedagoškom smislu možemo je prevesti u samokontrolu, planiranje i ustrajnost. To su ključne sastavnice onoga što se u istraživanjima naziva samoregulirano učenje. U njemu učenici planiraju, prate i prilagođavaju vlastito učenje. Često male, ali dosljedne promjene u navikama imaju veći učinak od povremenih velikih napora.
Sve ove poruke imaju puni smisao tek kada se pretvore u praksu. Zato veljaču doživljavamo kao priliku za male, ali ciljane obrazovne poticaje, one koji učenicima pomažu da se osjećaju sigurnije, povezanije i usmjerenije u učenju. Potičemo vas da isprobate tri poticaja koja smo izdvojili u veljači:
-
Stimulus: 🎭 Tjedan bez maski
U ovom razdoblju posebno potičemo učenike da:
- slobodno kažu što im je nejasno
- postavljaju pitanja bez straha od pogreške
- uče tempom koji im odgovara
-
Stimulus: ❤️ Valentinovski tjedan
Naglašavamo važnost odnosa:
- gradimo povjerenje između mentora i učenika
- osvještavamo snage, trud i napredak (ne samo ocjene)
- učimo učenike kako tražiti i prihvatiti pomoć
-
Stimulus: ✝️ Korizmeni plan učenja
S početkom korizme fokus stavljamo na radne navike i samoregulaciju:
- individualni plan učenja
- realni, mali ciljevi
- učenje bez mobitela na stolu
Ako želite podršku u učenju, jačanju motivacije ili razvoju radnih navika, javite nam se. Rado ćemo zajedno pronaći pristup koji vam odgovara.
Kontaktirajte nas za individualne konzultacije i programe podrške!
Za kraj zapamtite (i zapišite ako treba):
- Dijete koje se boji pogriješiti često nije lijeno, nego je kognitivno blokirano.
- Nije presudno samo kako učimo, nego s kim i u kakvom odnosu.
- Pametno dijete bez navika često stagnira, dok prosječno dijete s dobrim strategijama napreduje.
Literatura:
- Hattie, J. (2009). Visible Learning. Routledge.
- Ryan, R. M., & Deci, E. L. (2017). Self-Determination Theory: Basic Psychological Needs in Motivation, Development, and Wellness. Guilford Press.
- Zimmerman, B. J. (2002). Becoming a self-regulated learner: An overview. Theory Into Practice, 41(2), 64–70.
- Edukacijski centar Stimulus